UKRADENO 400.000 EVRA I ZLATO IZ KUĆE U BEOGRADU! Kriminološkinja za Kurir TV otkriva: "Neko je znao gde se vrednosti nalaze"
Dodajte Kurir u vaš Google izborČetiri stotine hiljada evra u gotovini i veća količina zlatnog nakita ukradeni su iz jedne kuće u Beogradu. Lopov je, kako se sumnja, dobro znao šta traži i kada je pravi trenutak za pljačku. Vlasnika je po povratku sačekao prizor obijenih vrata i prazan sef. Policija intenzivno traga za počiniocem i pokušava da utvrdi ko je znao da vlasnika danima nije bilo kod kuće, ali i kako je lopov znao gde se nalazi sef.
Detaljnije o ovoj temi, za emisiju "Redakcija" koja se emituje na Kurir televiziji govorila je Jasna Janković, kriminolog.
- Policija nakon ovakve pljačke najpre obezbeđuje lice mesta i prikuplja materijalne tragove - otiske prstiju, tragove kretanja, vlakna, kao i eventualne tragove alata. Nakon toga proveravaju se nadzorne kamere sa kuće, okolnih objekata, pa čak i saobraćajne kamere. Veoma je važno utvrditi ko se kretao u blizini kuće pre i nakon pljačke, jer se to može videti na video-snimcima. Zatim sledi rekonstrukcija kretanja izvršioca, odnosno utvrđivanje na koji način je ušao u kuću i kako se kretao kroz nju. Ako nije mnogo lutao i pravio premetačinu, već se kretao direktno ka određenim mestima, to može ukazivati na to da je tačno znao gde ide i šta traži. Na taj način se sužava krug potencijalnih izvršilaca i istraga se može usmeriti u konkretnom pravcu - rekla je Janković.
Mogućnost postojanja sekundarnog izvora informacija
Istraga bi, kako je navela, mogla da bude usmerena i ka ljudima iz neposrednog okruženja vlasnika, ali i onima koji su na bilo koji način mogli da imaju informacije o novcu i dragocenostima.
- Policija potom proverava i sa kim je vlasnik kuće bio u komunikaciji, s kim se neposredno viđao i ko je mogao da zna za novac i zlato. Takođe, moguće je da postoji i sekundarni izvor informacija - da izvršilac sam nije znao ništa, već da mu je neko drugi otkrio gde se novac nalazi. Kada je reč o krugu ljudi koji bi mogli biti povezani sa ovakvom pljačkom, tu bih izdvojila nekoliko kategorija. S obzirom na ogromnu sumu novca i količinu zlata, ceo slučaj može ukazivati na to da je neko znao gde se vrednosti nalaze. To mogu biti članovi porodice, partner, prijatelj, neko ko pomaže oko kuće, kućna pomoćnica, baštovan ili osoba koja je poslovno sarađivala sa vlasnikom - nastavila je.
Kriminološkinja je ukazala da bi istražiteljima značajne tragove mogli da pruže i podaci o navikama vlasnika, ali i specifične karakteristike ukradenog novca i nakita.
- To može biti i neko ko je znao da je vlasnik prethodno obavio veliku finansijsku transakciju, na primer prodaju nekretnine, ali i osoba koja je poznavala njegove navike - kada odlazi na put, koliko se zadržava i kada je kuća prazna. Takođe, ukradeni novac i zlato mogu predstavljati važne tragove u istrazi. Ukoliko postoje serijski brojevi novčanica, novac može biti praćen ukoliko se kasnije pojavi u opticaju. Isto važi i za zlato, naročito ako je bilo specifičnog izgleda, imalo gravuru ili neku drugu prepoznatljivu karakteristiku - kaže kriminološkinja.
- Tragovi se mogu proveravati kroz zlatare, finansijske tokove i druge institucije kako bi se utvrdilo gde su ukradene vrednosti završile. Što se tiče Krivičnog zakonika, ovakvo delo se tretira kao teška krađa, prema članu 204. Krivičnog zakonika Srbije. S obzirom na to da vrednost ukradenih stvari višestruko premašuje 1,5 miliona dinara, za ovakav oblik krivičnog dela zaprećena je kazna zatvora od dve do deset godina - za Kurir televiziju, objasnila je Janković.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs